21 June 2022

Rat, inflacija i investiranje - makroekonomska analiza eksperta

 Najčešća pitanja ovih dana vezana su za rat i inflaciju i mogu slobodno reći da se strah uvukao ljudima u kosti. 

Strah utiče na slabljenje ekonomske aktivnosti i to na način da ljudi počinju manje da troše, a više da štede, zahvaljujući državama koje ih pripremaju na najgori mogući scenario izjavama svojih državnika ili analitičara po mainstream medijima.

Sve to ima za rezultat smanjeni velocity novca, tj. brzinu kruženja novca kroz ekonomiju. Da ne ulazimo u detalje makroekonomije objasniću na jednom plastičnom primeru. Da svim ljudima u jednoj zemlji podeliš po milion dolara i da svaki čovek odluči da ga zakopa, sakrije u slamaricu tj. ne potroši, sav taj novac ne bi imao nikakav uticaj na ekonomiju države (osim promene santimenta, koji nas ne zanima u ovom primeru). 

Potrošnja jednog čoveka je istovremeno zarada drugog čoveka. A, ako velocity novca pada, novac sporije kruži, jer ljudi manje troše, što ima za posledicu da ljudi manje zarađuju, ljudi koji manje zarađuju mogu i manje da troše i tako se kreira negativna spirala, gde raspoloženje ljudi opada i gde nezadovoljstvo raste, a najčešće u medijima sve ovo možete čuti nazvano jednom rečju recesija. Recesija označava pad ekonomije i smanjenu ekonomsku aktivnost.

Usled spoljnih faktora na koje politika ne može kratkoročno da utiče ili su van kontrole država, (npr. stradanja u Ukrajini, poremećeni lanci snabdevanja kao jedna od posledica pandemije i intervencije država tokom pandemije gde su naštampani novac bez pokrića delili narodu kao što troše pijani mornari u kafani nakon mesec dana plovidbe). Sve ovo su vodeći uzroci ekonomskog cunamija koji se manifestuje kroz visoku inflaciju koju vidimo danas.

Inflacija se danas po mnogome razlikuje od inflacije 70-ih godina 20.veka kada su Baby Boomer-i (generacije rođene nakon drugog svetskog rata 1945-1964) pravili infrastrukturu i gurali ekonomiju ka tehnološkoj revoluciji. U to vreme US državni dug je bio oko 30%, a danas je oko 140%,i sada ne postoje uslovi za ponavljanje istih ekonomskih mera.

Jedino rešenje u nadolazećoj recesiji biće štampanje novog novca i distribucija najsiromašnijim slojevima koji će još dodatno osiromašiti usled bržeg rasta cena nego plata i gubitaka prilike za zaradu. 

Inflacija koju sada vidimo biće dugoročna i bolna za mnoge, ali isto tako i prilika za investiranje gde će jedni velikom brzom uvećavati svoj imetak, dok će drugi gubiti u talasima raznih informacija koje će nastaviti da zapljuskuju do ne tako davno mirnu i prosperitetnu ekonomiju kojoj se činilo ne nazire kraj.


12 June 2022

Šta je Blockchain?

Kriptovalute postoje 13 godina i cela market kapitalizacija danas je veća od $1 bilion ( po američkom sistemu $1 trilion dolara).

Šta je Blockchain?

Blockchain je baza podataka koja može biti korišćena u različite svrhe od glasanja do skladištenja ekonomskih podataka. Do sada najpopularnija primena blockchaina jesu decentralizovane račinovodstvene knjige (ledgers) koje skladište detalje svake kripto transakcije.

Nastanak blockchain-a se vezuje za nepoznatog čoveka ili grupu ljudi koji su sebe predstavili pod pseudonimom Satoši Nakamoto. On(oni) je napravio čuveni Bitkoin i smatra se prvom kriptovalutiom na svetu. Naime Satoši je prvi rešio problem dvostruke potrošnje, napravio je sistem koji onemogućava korisnika da 2 puta potroši isti novac (BTC) u isto vreme.

Bitkoin ima samo jedan lanac podataka, taj lanac se sastoji iz blokova. Lanac se svakog dana uvećava novim blokovima u proseku svakih 10minuta, svakog sata, dana, nedelje, meseca i godine. Danas postoji 740 hiljada blokova koji su zauvek nepromenjivi. U blokovima Bitkoina se nalaze sve BTC transakcije koje su se ikada dogodile, znači od prve pre 13 godina do poslednje poznate pre par minuta.

Blockchain se sastoji od mreže kompijutera ili nodova, gde svaki od njih poseduje kompletan lanac od početka do kraja. 




Ovi nodovi(kompijuteri) su dužni da provere validnost svake transakcije da bi se izbegle zloupotrebe i prevare. Njihova uloga je obezbeđenje mreže. Ukoliko većina validatora odobri transakciju, ona se upisuje u naredni blok i tako zauvek ostaje kao deo karike u lancu.


Kada se formira novi blok koji sadrži transakcije, on postaje zauvek nepromenljiv. Najnoviji blok se iskopira na sve kompijutere što hakovanje čini veoma teškim.