10 December 2024

Da li kvantni računari mogu da ugroze Bitkoin?

 Osnove kvantnih računara


Današnji računari koriste binarne procesore koji rade na bitovima, a zapisi su nule i jedinice. Kvantni računari rade na kvantnim bitovima. Oni mogu da simultano budu i nule i jedinice u isto vreme što im omogućava da eksponencijalno povećaju brzinu rešavanja matematičkih problema.

Od kada je 1994. Šorov algoritam objavljen postoji zabrinutost da bi kvantni računar mogao vrlo lako rešiti i najveće enkripcije koje postoje.


Eksperimentalna faza

Neki delovi kvantnih računara koji rade sa kvantnim bitovima zahtevaju da operativne temperature budu blizu -270 stepeni što samo po sebi komplikuje rad. Takođe kako se kvantni bitovi dodaju tako njihova stabilnost varira i za sada još uvek ne postoji rešenje za te probleme osim u teoriji.
Iz tog razloga naučnici Gugla su uspeli samo 105 kvantna bita da povežu u super čip, pre 3 godine njihov čip je imao 53 kvantana bita. Bilo je potrebno 3 godine za 52 nova kvantna bita što dokazuje da skaliranje tehnologije ide polako. Za razbijanje nekih složenijih kriptografija potrebne bi bile hiljade pa i milioni kvantnih bitova da rade simultano, jednostavno tehnologija nije ni blizu toga i možda će biti potrebna decenija da se dođe do tog nivoa.

Ako bi se i napravio super kvantni računar kako bi mogao ugroziti Bitkoin i koja su moguća rešenja problema?

Bitkoinove 2 vrste enkripcije SHA-256 i ECDSA 

Sha-256 enkripcija koju koriste rudari Bitkoina i koju teško da bi super kvantni računar mogao da ugrozi zahvaljujući mehanizmima odbrane koje je Satoši Nakamoto implementirao u Bitkoin. Ukoliko bi kvantni računar brže od drugih rešavao matematičke probleme, težina problema bi se vremenom prilagodila na novi nivo tako da osim kratkotrajnih oscilacija većih problema ne bi bilo.


Slika:Težina rudarenja raste eksponencijalno

Eliptična kriva je druga vrsta enkripcije i njen zadatak je da poveže privatni i javni ključ Bitkoina tj. vašu adresu i vašu šifru. Kvantni računari bi mogli ugroziti prvobitne adrese koje su koristile stari mehanizam P2PK i uz pomoć nepotrošenog Bitkoina ili da kažemo kusura bi moglo da se poveže sa adresom. Nove adrese ne otkrivaju ceo javni ključ već samo hash. Ne bi smela jedna ista adresa da se koristi više od jedanput, a ni najbolji kompjuteri ne bi mogli rešiti eliptičnu krivu za manje od 10minuta, a za to vreme Bitkoin bi već promenio adresu. Ne postoji savršen mehanizam koji bi nas štitio od kvantnih računara. 

U slučaju proboja eliptične krive najugroženiji je Satošijev novčanik, tačnije oko 1.7miliona Bitkoina koji nisu pomereni već 13 godina i više.

Posle kvantnih računara

Još od 1994. postoji strah od kvantnih računara, ali danas se uveliko razvijaju nove tehnologije i nove vrste enkripcije tako da već postoje enkripcije koje ni super kvantni računari neće moći da reše.

U slučaju proboja Bitkoina vrlo lako bi se mogao napraviti soft fork i tako bi Bitkoinov lanac nastavio da postoji pod novim standardima tj. kvantno otpornim enkripcijama. Verovatno bi u tom slučaju postojala 2 Bitkoina kao da nas Bitkoin i Bitkoin Keš koji je nastao forkom dela zajednice. 

Zaključak

Da rezimiramo, kvantni računari su još uvek u ranoj fazi, znaćemo kad budu napravljeni, Bitkoin je već sad prilično otporan, a postoje i nova i bolja rešenja koja se mogu brzo implementirati ukoliko su neophodna.

No comments:

Post a Comment